Pandora Papers: vlasništvo, trustovi i globalna mreža tajnosti

Pandora Papers naziv je međunarodnog novinarskog projekta koji je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) objavio 3. listopada 2021. Projekt je obuhvatio gotovo 12 milijuna dokumenata, elektroničkih poruka, registara i drugih zapisa koje su dostavila 14 pružatelja usluga povezanih s offshore poslovanjem. Riječ je o jednom od najvećih skupova podataka koje su novinari ikada analizirali.

Što su otkrili novinari

Dokumenti su pokazali kako se zaklade, trustovi, privatne zaklade i društva registrirana u različitim jurisdikcijama mogu povezivati s nekretninama, jahtama, zrakoplovima, bankovnim računima i drugim oblicima imovine. U mnogim slučajevima strukture su prelazile više država: jedna je jurisdikcija mogla biti mjesto registracije društva, druga sjedište pružatelja usluge, a treća lokacija imovine ili osobe koja njome stvarno upravlja.

ICIJ je u izvještaju naveo da podaci uključuju informacije o više od 29.000 offshore društava i drugih pravnih struktura povezanih s osobama iz više od 200 država i teritorija. U dokumentima su se pojavila imena više od 330 političara i visokih javnih dužnosnika, uključujući aktualne i bivše čelnike država i vlada. Samo pojavljivanje osobe, društva ili jurisdikcije u dokumentima nije dokaz kaznenog djela, porezne prijevare ili drugog nezakonitog postupanja.

Što je trust i zašto je važan stvarni vlasnik

Trust je pravni aranžman u kojem jedna osoba ili institucija upravlja imovinom u korist druge osobe ili skupine korisnika. Pravila se razlikuju među jurisdikcijama, ali u takvim strukturama mogu sudjelovati osnivač, upravitelj, korisnici i zaštitnik trusta. Zbog toga ime navedeno u registru društva ne mora biti isto što i osoba koja konačno ima korist od imovine ili donosi ključne odluke.

Koncept stvarnog vlasnika odnosi se na fizičku osobu koja krajnje posjeduje društvo ili nad njim ostvaruje kontrolu, bez obzira na broj posrednih društava i formalnih vlasnika. Transparentan registar stvarnih vlasnika može pomoći novinarima, istražiteljima i javnosti da utvrde tko stoji iza imovine i poslovnih struktura. Istodobno, kvaliteta takvih registara ovisi o točnosti podataka, provjeri prijava i mogućnosti nadležnih tijela da učinkovito reagiraju na nepravilnosti.

Korištenje offshore društva, trusta ili druge međunarodne pravne strukture samo po sebi nije dokaz nezakonitosti. Takve strukture mogu imati zakonite svrhe, ali njihova složenost može otežati utvrđivanje vlasništva, poreznih obveza i odgovornosti.

Kako je provedeno istraživanje

ICIJ je koordinirao rad novinara i urednika iz brojnih redakcija, dok su partneri u pojedinim državama provjeravali dokumente, javne registre, sudske spise, zemljišne evidencije i druge dostupne izvore. Velik opseg podataka zahtijevao je kombinaciju novinarske provjere, analize korporativnih veza i sigurnog dijeljenja informacija među redakcijama.

U projektu su sudjelovali novinari i medijske organizacije poput Organized Crime and Corruption Reporting Projecta (OCCRP), BBC-ja, The Guardiana, The Washington Posta, Le Mondea i El País-a, uz brojne nacionalne partnere. Svaka je redakcija bila odgovorna za provjeru priča relevantnih za svoju publiku. ICIJ je objavio metodološke napomene i naglasio da dokumenti nisu sami po sebi konačan dokaz, nego polazište za dodatnu provjeru.

Javni interes i granice zaključivanja

Javni interes u projektu nije proizlazio samo iz veličine baze podataka, nego i iz pitanja koja ona otvara: mogu li građani razumjeti tko posjeduje vrijednu imovinu, jesu li političari prijavili relevantne interese, provode li se pravila protiv pranja novca i imaju li porezna tijela dovoljno informacija za svoj rad.

Pri čitanju pojedinačnih priča važno je razlikovati nekoliko činjenica: postojanje pravne strukture, identitet formalnog vlasnika, identitet stvarnog vlasnika, izvor imovine, poreznu prijavu i moguće kršenje zakona. Nijedna od tih činjenica ne može se automatski izvesti iz druge. Novinarska objava također ne zamjenjuje odluku suda, nalaz porezne uprave ili službenu istragu.

Regulatorne posljedice

Pandora Papers ponovno su usmjerili pozornost na provedbu pravila o stvarnom vlasništvu, prijavljivanju imovine, pranju novca, prekograničnoj poreznoj suradnji i nadzoru profesionalnih posrednika. Nakon objave, nadležna tijela u više država najavila su provjere ili otvorila postupke povezane s pojedinim navodima. Opseg i ishod tih postupaka razlikovali su se od države do države.

U Europskoj uniji transparentnost stvarnog vlasništva povezana je s pravilima protiv pranja novca i obvezama banaka, računovođa, odvjetnika i drugih obveznika da provjere svoje klijente. Istodobno, javni pristup takvim podacima mora se uskladiti s pravom na privatnost i pravilima o zaštiti osobnih podataka. Zato pitanje nije samo treba li podatke objaviti, nego i koje podatke, u koju svrhu i uz kakve zaštitne mehanizme.

Zašto je projekt važan za Hrvatsku

Za hrvatsku javnost tema je važna zbog prekogranične prirode vlasništva, nekretnina, poslovanja i financijskih tokova. Podaci o društvu registriranom u jednoj državi mogu biti povezani s osobom koja živi u drugoj, imovinom u trećoj i pružateljem usluge u četvrtoj. Takve veze mogu biti relevantne za novinare, institucije i građane koji žele razumjeti moguće sukobe interesa ili način na koji se upravlja javnim novcem.

Ostaje ključno provjeravati svaku tvrdnju u više neovisnih izvora. Dokument može pokazati da je određena struktura postojala ili da je netko bio naveden u određenoj ulozi, ali sam dokument ne objašnjava nužno cijelu financijsku, pravnu ili političku priču.

Izvori i napomena o provjeri

• International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ), projekt Pandora Papers, objavljen 2021.
• Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), partnerske priče i baze podataka povezane s projektom.
• ICIJ, metodološke napomene o obradi, provjeri i ograničenjima objavljenih dokumenata.
• Europska komisija, dokumenti i pravila Europske unije o sprečavanju pranja novca i transparentnosti stvarnog vlasništva.

Ovaj tekst sažima javno dostupne informacije o projektu Pandora Papers. Navodi o pojedincima i organizacijama trebaju se čitati u kontekstu izvornih objava i naknadnih službenih postupaka. Uključivanje imena u novinarsku bazu ili dokument ne znači da je osoba počinila kazneno djelo, prekršila porezne propise ili postupala protivno drugim zakonima.