Troika Laundromat: trag novca kroz mrežu fiktivnih kompanija

OCCRP-jev projekt Troika Laundromat, objavljen 2019., istraživao je kako je mreža međusobno povezanih fiktivnih i offshore kompanija korištena za prekogranični prijenos novca. Istraživanje je dobilo ime po ruskoj investicijskoj banci Troika Dialog, čiji su bivši klijenti, zaposlenici i poslovni odnosi bili povezani s dijelom analizirane mreže. Naziv projekta, opis mreže i zaključci u ovom tekstu potječu iz izvornog istraživanja OCCRP-ja i njegovih medijskih partnera.

Prema nalazima OCCRP-ja, kroz desetke kompanija registriranih u različitim jurisdikcijama prošle su milijarde američkih dolara. U izvještaju se navodi da je kroz identificiranu strukturu od najmanje 76 kompanija prebačeno najmanje 4,6 milijardi dolara, dok je šira mreža bila povezana s iznosima koji su mogli dosegnuti približno 8,8 milijardi dolara. Ti se iznosi odnose na tokove evidentirane u dokumentima koje su novinari analizirali, a ne predstavljaju automatski dokaz da je svaki pojedinačni prijenos bio nezakonit.

Kako je mreža funkcionirala

U središtu modela bile su kompanije bez vidljivog stvarnog poslovanja, često registrirane u jurisdikcijama koje otežavaju utvrđivanje krajnjeg vlasnika. Njihovi direktori i dioničari u dokumentima nisu nužno odražavali osobe koje su imale stvarnu kontrolu. Novac je mogao prolaziti kroz više računa i država, uz ugovore o zajmovima, savjetovanju ili drugim poslovnim odnosima koji su na papiru objašnjavali transakcije.

Takva struktura omogućuje razdvajanje novca od njegova stvarnog podrijetla i otežava rad banaka, regulatora i istražitelja. U slučaju opisanom u projektu Troika Laundromat, novinari su povezivali transakcije između kompanija, bankovnih računa, osoba i institucija kako bi rekonstruirali put novca. Pritom su naglašavali da postojanje offshore kompanije ili prekogranične uplate samo po sebi nije dokaz kaznenog djela.

Dokumentarna metodologija

OCCRP i njegovi partneri analizirali su velik broj bankovnih zapisa, registarskih podataka, korporativnih dokumenata i drugih financijskih evidencija. Ključni dio rada bilo je povezivanje naizgled odvojenih podataka: naziva kompanija, brojeva računa, datuma, iznosa, opisa plaćanja, direktora i krajnjih primatelja.

• bankovni zapisi korišteni su za praćenje uplata i isplata;
• registri kompanija pomogli su u utvrđivanju formalnih direktora i vlasničkih veza;
• ugovori i prateća dokumentacija korišteni su za provjeru razloga navedenih za transfere;
• novinarske provjere i upiti spomenutim osobama i institucijama služili su za testiranje nalaza i uključivanje njihovih odgovora.

Ovakav pristup razlikuje dokumentirano kretanje novca od pretpostavki o njegovoj namjeni. Istraživanje može pokazati da su sredstva prolazila kroz povezane račune ili kompanije, ali konačni zaključak o kaznenoj odgovornosti zahtijeva postupanje nadležnih tijela i sudsku odluku.

Veze s Troika Dialogom

Troika Dialog bila je ruska investicijska banka koja je prije prodaje Sberbanku imala važnu ulogu na ruskom financijskom tržištu. OCCRP je u svojem izvještaju opisao veze između banke, pojedinih klijenata i kompanija uključenih u mrežu. U tekstu su se spominjale i osobe povezane s ruskim poslovnim i političkim krugovima, ali svaka takva veza mora se tumačiti u skladu s dokumentima i formulacijama izvornog istraživanja.

Jedan od javno istaknutih sugovornika bio je Ruben Vardanyan, bivši čelnik Troika Dialoga. OCCRP je objavio njegove odgovore i odgovore drugih spomenutih strana. Vardanyan i predstavnici banke odbacivali su tvrdnje da je Troika Dialog svjesno sudjelovao u pranju novca te su isticali da su poslovali u skladu s propisima. Takva očitovanja važan su dio novinarskog izvještavanja, ali ne mijenjaju činjenicu da je OCCRP svoje zaključke temeljio na analizi financijskih i korporativnih zapisa.

Zašto je istraga važna

Javni interes proizlazi iz pitanja kako je moguće da milijarde dolara prolaze kroz više financijskih sustava, a da se stvarni vlasnici i svrha transakcija teško utvrđuju. Takvi slučajevi otvaraju pitanja učinkovitosti provjera klijenata, nadzora banaka, razmjene podataka među državama i odgovornosti profesionalnih posrednika koji osnivaju ili održavaju kompanije.

Za europske čitatelje istraga je relevantna i zato što pokazuje da se novac može kretati kroz više pravnih sustava, uključujući države izvan Europske unije, dok nadležna tijela djeluju u granicama vlastitih ovlasti. Transparentnost stvarnog vlasništva, kvalitetne evidencije i neovisno novinarstvo zato su važni za razumijevanje prekograničnih financijskih tokova.

Što se može zaključiti, a što ne

Troika Laundromat nije popis svih osoba ili kompanija koje su automatski počinile kazneno djelo. Bankovni zapis pokazuje da je određena transakcija evidentirana; sam po sebi ne dokazuje namjeru, konačno korištenje sredstava ni kaznenu odgovornost. Novinarski nalazi stoga trebaju biti čitani zajedno s odgovorima prozvanih strana, službenim postupcima i kasnijim sudskim ili regulatornim odlukama.

Vrijednost projekta prije svega je u rekonstrukciji sustava koji bi bez velikog broja dokumenata ostao skriven. Objavljivanjem metodologije, izvora i odgovora spomenutih strana OCCRP je čitateljima omogućio da razlikuju provjerljive činjenice od tvrdnji i interpretacija.

Izvor

Primarni izvor za ovaj pregled je istraživački projekt OCCRP-ja Troika Laundromat iz 2019., objavljen u suradnji s medijskim partnerima. Dodatne provjere i službeni odgovori trebaju se tražiti u izvornim objavama OCCRP-ja, javnim registrima i dokumentima nadležnih institucija.

Dokumentirano kretanje novca važno je za javnost, ali nije isto što i pravomoćno utvrđena kaznena odgovornost.