Projekt Daphne: istraga se nastavlja preko granica

Projekt Daphne nastao je kao međunarodni odgovor na ubojstvo malteške novinarke Daphne Caruane Galizije 16. listopada 2017. godine. Pokrenula ga je organizacija Forbidden Stories kako bi se njezin istraživački rad nastavio i kako bi se spriječilo da zastrašivanje ili nasilje zaustave izvještavanje o temama od javnog interesa.

U projektu je sudjelovalo 45 novinara iz 18 medijskih organizacija. Umjesto da jedan novinar preuzme sve rizike, redakcije iz više država zajednički su provjeravale dokumente, razgovarale s izvorima i objavljivale nalaze. Takav model otežava pritisak na pojedinu redakciju i omogućuje da se istraživanje nastavi i nakon napada na novinara.

Kako je projekt funkcionirao

Projekt Daphne nije bio jedna priča objavljena u jednom mediju, nego koordinirani novinarski pothvat. Partnerske redakcije nastavile su rad na temama koje je Caruana Galizia istraživala, uspoređivale informacije iz različitih zemalja i objavljivale rezultate u skladu s vlastitim uredničkim pravilima.

• analizirani su javni zapisi, sudski dokumenti, poslovne evidencije i drugi dostupni materijali;
• novinari iz različitih država uspoređivali su podatke koji su se odnosili na prekogranične poslovne i političke veze;
• nalazi su objavljivani kroz više partnerskih medija, čime su se razdvajali potvrđeni podaci od tvrdnji koje su još zahtijevale provjeru;
• nastavak rada pokazao je da međunarodna suradnja može zaštititi kontinuitet istraživačkog novinarstva i nakon ubojstva novinara.

Teme koje je naslijedio međunarodni tim

Caruana Galizia godinama je izvještavala o korupciji, mogućem pranju novca, političkim vezama i poslovnim strukturama na Malti. Projekt Daphne nastavio je obrađivati te teme, uključujući pitanja povezana s međunarodnim financijskim tokovima, vlasništvom nad kompanijama, državnim odlukama i mogućim sukobima interesa.

U nekim su objavama korišteni podaci iz dokumenata koji su već bili dostupni javnosti, dok su drugi nalazi proizašli iz novinarske analize i razgovora s izvorima. Sama činjenica da se neka osoba ili kompanija spominje u dokumentu ne dokazuje počinjenje kaznenog djela. Zbog toga je pri čitanju takvih tekstova važno razlikovati dokumentiranu činjenicu, novinarski zaključak, izjavu izvora i navod koji nije pravomoćno utvrđen.

Javni i pravni kontekst na Malti

Ubojstvo Daphne Caruane Galizije izazvalo je široku međunarodnu osudu i otvorilo pitanja o sigurnosti novinara, vladavini prava i odgovornosti državnih institucija. Neovisna javna istraga na Malti objavila je 2021. zaključak da je država stvorila ozračje nekažnjivosti i da nije ispunila svoju obvezu zaštite novinarke. U izvješću se posebno raspravljalo o slabostima institucija i posljedicama dugotrajnog pritiska na kritičko novinarstvo.

U kaznenom postupku za ubojstvo braća George i Alfred Degiorgio priznala su krivnju 2022. godine te su osuđena na kaznu zatvora od po 40 godina. Odvojeni postupci i istrage o mogućim drugim sudionicima, motivima i odgovornosti nisu isto što i pravomoćna presuda protiv svake osobe čije je ime bilo navedeno u javnom prostoru. Njihov status može se mijenjati odlukama nadležnih sudova, pa se za najnovije podatke trebaju provjeravati službeni sudski zapisi i izjave institucija.

Europske institucije i organizacije za zaštitu novinara slučaj su povezivale sa širim problemima nekažnjivosti zločina nad novinarima, političkog pritiska i strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja. Europska unija donijela je Direktivu (EU) 2024/1069 o zaštiti osoba koje sudjeluju u javnoj raspravi od očito neutemeljenih ili zlouporabnih sudskih postupaka s prekograničnim elementima. Ta se pravila ne odnose samo na jedan slučaj, ali pokazuju kako se pravna zaštita javne rasprave u Europi razvijala nakon niza napada na novinare i istraživačke redakcije.

Zašto je model važan za istraživačko novinarstvo

Projekt Daphne pokazao je da prekogranična suradnja može biti urednički i sigurnosni mehanizam. Kada više redakcija neovisno provjerava isti skup podataka, lakše je prepoznati pogreške, razumjeti međunarodne veze i objasniti čitateljima razliku između činjenica i otvorenih pitanja.

Takav pristup ipak ne uklanja potrebu za oprezom. Istraživački tekst mora poštovati pretpostavku nedužnosti, pravo na odgovor, zaštitu osjetljivih izvora i pravila provjere podataka. Objavljivanje dokumenata samo po sebi nije zamjena za kontekst, a javni interes ne opravdava iznošenje neprovjerenih optužbi kao činjenica.

Izvori i način provjere

Osnovni javni izvori za ovaj pregled su materijali organizacije Forbidden Stories i objave partnerskih redakcija uključenih u Projekt Daphne, izvješće malteške javne istrage objavljeno 2021. godine, službene informacije malteških pravosudnih tijela te dokumenti institucija Europske unije o zaštiti novinara i sudjelovanju javnosti.

Pri daljnjem praćenju slučaja treba razlikovati pravomoćne presude od optužnica, policijskih navoda, svjedočenja i novinarskih hipoteza. To je osobito važno u međunarodnim istragama, gdje se postupci vode u različitim državama i prema različitim pravilima. Kontinuirana provjera službenih zapisa ostaje nužna jer se pravni status pojedinih pitanja može promijeniti.

Nastavak novinarskog rada nije zamjena za sudski postupak. Njegova je uloga rasvijetliti pitanja od javnog interesa, provjeriti dostupne činjenice i omogućiti javnosti da odgovorno prati rad institucija.