Uber Files: interni dokumenti i strategija širenja platforme

Uber Files naziv je međunarodnog novinarskog istraživanja objavljenog u srpnju 2022. Istraživanje je pokrenuo britanski The Guardian nakon što je dobio pristup zbirci od više od 124.000 internih dokumenata kompanije Uber iz razdoblja od 2013. do 2017. Dokumenti su potom podijeljeni s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ) i novinarskim partnerima u više zemalja.

Objavljeni materijali uključivali su elektroničku poštu, poruke, interne prezentacije, kalendare i druge poslovne zapise. Novinari su ih uspoređivali s javno dostupnim podacima, ranijim izvještajima i izjavama uključenih osoba. Samo postojanje dokumenta ne dokazuje svaku tvrdnju iznesenu u njemu, pa je važno razlikovati ono što dokumenti izravno pokazuju od zaključaka i navoda koje su mediji pripisali pojedincima.

Što je istraživanje izvijestilo

Prema izvještajima The Guardiana, ICIJ-a i partnerskih redakcija, Uber je u razdoblju brzog međunarodnog širenja koristio intenzivno političko lobiranje i odnose s javnim dužnosnicima kako bi pokušao utjecati na regulatorno okruženje. Kompanija je istodobno ulazila na tržišta na kojima su njezine usluge nailazile na otpor taksi-udruga, regulatora i dijela lokalnih vlasti.

Dokumenti su, kako su naveli novinari, pokazivali nastojanja kompanije da se predstavi kao tehnološka platforma i pokretač promjena u prijevozu, a ne kao pružatelj tradicionalne taksi-usluge. Takvo je pozicioniranje moglo imati važnu ulogu u raspravama o tome koja se pravila primjenjuju na vozače, vozila i odgovornost platforme.

Odnosi s političarima i regulatorima

Jedan od najviše analiziranih dijelova istraživanja odnosio se na kontakte Uberovih predstavnika s političarima i visokim dužnosnicima. Mediji su izvijestili da je Emmanuel Macron, tada francuski ministar gospodarstva, održavao kontakte s Uberom tijekom razdoblja kada je kompanija pokušavala pronaći političko i regulatorno uporište u Francuskoj. Macron je kasnije postao predsjednik Francuske. Njegov ured odbacio je navode o bilo kakvom tajnom dogovoru i naglasio da su kontakti bili dio njegova rada na otvaranju radnih mjesta i gospodarskoj konkurenciji.

Istraživanje je također obuhvatilo kontakte s Neelie Kroes, bivšom potpredsjednicom Europske komisije. Prema objavljenim dokumentima, Kroes je nakon odlaska iz Komisije bila povezana s Uberom, a dokumenti su otvorili pitanja o poštovanju pravila o razdoblju mirovanja i sukobu interesa. Europska komisija priopćila je da je procijenila tada dostupne informacije; u javnosti su se pritom vodile rasprave o primjerenosti takvih kontakata, čak i kada nije utvrđeno kršenje pravila.

U drugim zemljama novinari su opisivali pokušaje da se dođe do potpore ministara, gradonačelnika i drugih donositelja odluka. Ti su kontakti sami po sebi mogli biti zakoniti oblici zagovaranja interesa, ali su dokumenti potaknuli pitanje je li kompanija dovoljno jasno komunicirala svoje interese i je li u pojedinim slučajevima pokušavala zaobići postojeća pravila ili nadzorne postupke.

Strategija ulaska na tržišta

Uber Files opisao je poslovnu strategiju koja se oslanjala na brzo širenje prije nego što bi vlasti u potpunosti odredile pravila za usluge temeljene na aplikacijama. Prema izvještajima partnerskih redakcija, kompanija je u nekim gradovima najprije privlačila vozače i putnike, a zatim se suočavala s regulatornim zahtjevima, sudskim postupcima ili pokušajima zabrane rada.

U dokumentima se pojavljivala i ideja da politički pritisak koji nastane nakon zabrane ili ograničenja može pomoći kompaniji u pregovorima s vlastima. Novinari su naveli da je Uber ponekad računao na javnu potporu korisnika i vozača te na političku cijenu potpunog zaustavljanja usluge. To ne znači da su svi regulatorni sporovi imali isti tijek ili ishod; uvjeti su se razlikovali od države do države.

Tehnologija za ometanje pristupa podacima

Među dokumentima koje su mediji analizirali nalazili su se i zapisi o uporabi funkcije poznate kao „kill switch”. Prema izvještajima, ta je funkcija u određenim situacijama prekidala pristup internim sustavima kako bi se otežao pristup podacima tijekom policijskih ili regulatornih postupaka. Uber je u odgovoru tvrdio da je riječ o sigurnosnoj mjeri za zaštitu poslovnih i korisničkih podataka, a ne o alatu namijenjenom ometanju pravosudnih tijela.

Važno je naglasiti da izvještaji o pojedinim događajima ovise o kontekstu, vremenu i lokalnim postupcima. Dokumenti mogu pokazivati namjeru ili internu raspravu, ali ne moraju sami po sebi dokazivati da je neka institucija bila nezakonito ometana. Upravo zato su novinari nalaze uspoređivali s izjavama kompanije, dužnosnika i drugim dostupnim zapisima.

Odgovor kompanije

Uber je nakon objave istraživanja priopćio da dokumenti uglavnom opisuju razdoblje prije dolaska izvršnog direktora Dare Khosrowshahyja 2017. godine. Khosrowshahy je osudio ponašanje prethodnog vodstva, rekao da ono nije bilo u skladu s današnjim vrijednostima kompanije i naglasio da je Uber od tada promijenio način upravljanja, odnose s regulatorima i sustave unutarnje kontrole.

Kompanija je također osporila pojedine interpretacije dokumenata i navela da su neki materijali bili predstavljeni bez potpunog konteksta. Uber je tvrdio da se njegov odnos prema vlastima promijenio te da danas nastoji surađivati s regulatorima i poštovati lokalne propise. Pri procjeni tih odgovora treba imati na umu da su oni dio javne obrane kompanije i da ih treba usporediti s izvornim dokumentima i neovisnim izvještajima.

Promjena uprave i širi kontekst

Travis Kalanick, suosnivač Ubera i njegov izvršni direktor tijekom većine razdoblja obuhvaćenog dokumentima, napustio je mjesto izvršnog direktora 2017. godine. Naslijedio ga je Dara Khosrowshahy, koji je najavio promjenu kulture upravljanja i jači naglasak na odgovornosti. Promjena uprave važna je za razumijevanje odgovora kompanije, ali sama po sebi ne briše pitanja o odlukama donesenima prije 2017.

Uber Files pojavio se u širem razdoblju preispitivanja poslovnih modela digitalnih platformi. Rasprave su se odnosile na status vozača, zaštitu osobnih podataka, sigurnost putnika, tržišno natjecanje i odgovornost kompanija koje posluju preko aplikacija. Istraživanje je zato imalo značaj i izvan konkretnih događaja povezanih s Uberom: pokazalo je kako tehnološke kompanije mogu pokušati oblikovati pravila koja će određivati njihove obveze.

Zašto je važno razlikovati dokumente, navode i dokazane činjenice

Novinarska istraga nije sudska presuda. Interna poruka može otkriti stav, plan ili procjenu zaposlenika, ali ne mora potvrditi da je plan proveden. Politički kontakt ne znači automatski nezakonit utjecaj, kao što ni regulatorni spor sam po sebi ne dokazuje kršenje zakona. Pouzdano čitanje ovakvog istraživanja zahtijeva provjeru izvora, vremenskog okvira i odgovora svih relevantnih strana.

• Izravno dokumentirano: sadržaj internih zapisa, poruka ili prezentacija koji je provjeren i objavljen u okviru istraživanja.
• Medijski navod: zaključak novinara izveden iz više dokumenata i drugih izvora.
• Odgovor zainteresirane strane: objašnjenje ili osporavanje koje su dali Uber, političari ili institucije.
• Pravno utvrđena činjenica: ono što je potvrđeno službenim postupkom, odlukom nadležnog tijela ili drugim pouzdanim javnim zapisom.

Izvori istraživanja

Glavni izvor međunarodnog istraživanja bio je The Guardian, koji je dokumente podijelio s ICIJ-em i partnerskim novinarskim redakcijama. Dodatni kontekst pružili su javna priopćenja Ubera, izjave i odgovori političara i institucija, sudski i regulatorni zapisi te raniji izvještaji o poslovanju kompanije. Ovaj pregled ne iznosi nove optužbe, nego sažima javno objavljene nalaze i jasno odvaja dokumentirane informacije od interpretacija i odgovora uključenih strana.